Pričam ti priču: STARO KAZALIŠTE - NAJVAŽNIJA OPERNA KUĆA U HRVATSKOJ

  • Naslovna
  • Novosti
  • Pričam ti priču: STARO KAZALIŠTE - NAJVAŽNIJA OPERNA KUĆA U HRVATSKOJ
Pričam ti priču: STARO KAZALIŠTE - NAJVAŽNIJA OPERNA KUĆA U HRVATSKOJ

Pričam ti priču: STARO KAZALIŠTE - NAJVAŽNIJA OPERNA KUĆA U HRVATSKOJ

Staro kazalište bilo je u 19. stoljeću najvažnija operna kuća u Hrvatskoj. Glasoviti „Seviljski brijač“, Gioachinna Rossinija, prikazan je u Zadru 1818., samo dvije godine nakon praizvedbe, dok je zagrebačka publika dočekala svoju premijeru 1835. godine.

Pročelje Hrvatskoga Narodnog kazališta, smještenog u središnjem dijelu Široke ulice, srcu Kalelarge, krije bogatu umjetničku prošlost. Teatro Nobile (Plemićko kazalište), izgrađeno je 1783. godine, a otvorenjem Novog kazališta (Teatro Verdi), 7. listopada 1865. godine, uoči blagdana Svetog Šime, kad je u Zadru tradicionalno počinjala kazališna sezona, postaje – Teatro Vecchio (Staro kazalište). Dvorana je imala omanji parter, i 74 lože, razmještene u nizovima od 4 reda.

Staro kazalište bilo je u 19. stoljeću najvažnija operna kuća u Hrvatskoj. Glasoviti „Seviljski brijač“, Gioachinna Rossinija, prikazan je u Zadru 1818., samo dvije godine nakon praizvedbe, dok je zagrebačka publika dočekala svoju premijeru 1835. godine.

Operna sopranistica svjetskoga glasa, Albina Nagy Lorito (Nilba Agis), rođena je u Zadru, kao i jedan od vodećih dirigenata svojega doba, Paul Felix Weingart- ner, rođen 1863. godine. Majka mu je svirala glasovir u zadarskom Filharmonijskom društvu, pa je uz nju, još u djetinjstvu zavolio glazbu. U Beču je naslijedio Gustava Mahlera, na dužnosti direktora Dvorske opere, bio je i ravnatelj bečke Narodne opere, a zatim i bečke državne opere. Skladao je 10 opera i 7 simfonija. U Zadru je odrastao i školovao se, Franz von Suppe, medijska zvijezda izvorne bečke operete u drugoj polovici 19. stoljeća. U Zadru su sredinom 19. stoljeća, rođeni i braća Antonio (bariton) i Gaetano (tenor) Pini Corsi, koji su kao vrsni i daroviti operni pjevači nastupali u milanskoj Scali.


Najgledaniji glazbeni film svih vremena „Moje pjesme, moji snovi“, snimljen je prema biografiji Georga von Trappa , koji je 1880. godine, također rođen u Zadru. U ratnim okršajima na Jadranu stekao je titulu viteza, a nakon prvog svjetskog rata, s brojnom obitelji odselio je u Austriju, gdje su postali europska glazbena atrakcija.


I zadarski knezovi uživali su u glazbenim atrakcijama srednjovjekovnih umjetničkih družina, koje su pohodile Kneževu palaču. Najbolje dvorane rado su prepuštali pjesmi, glumi i plesu. Na trgu, ispred Kneževe palače, održavale su se viteške, konjičke i alkarske igre, u vrijeme državnih, gradskih i vjerskih svečanosti.

Knez se birao svake dvije godine, i u svakom dalmat- inskom gradu bio je najviši predstavnik mletačke vlasti. Plemić, na kojeg je pao izbor da bude zadarski knez, imao je tri dana na raspolaganju, kako bi prihvatio, ili odbio ponudu. Na dužnost je morao stupiti u roku od 40 dana.
Knez je predsijedao sjednicama Velikog i Malog vijeća, koje su se sazivale po njegovom nalogu, ili odobrenju. Vodio je brigu o sigurnosti grada, o tvrđavama i vojnoj opremi, brinuo o paškim solanama, i davao dozvole za ulazak brodova u luku. Također, imao je i sudsku vlast, pa je sudio u svim težim kaznenim slučajevima. U Kneževoj palači, bila je i sudnica, i čuvani zatvori. Venecija je, kako bi spriječila zlouporabu vlasti, knezovima zabranila primati poklone, trgovati, i kupovati posjede u mjestu službovanja.

 

Izvor fotografija i teksta: Knjižica priča - ZABORAVLJENI ZADAR*

Autori:
Ana Dobrović i Abdulah Seferović

Stručni suradnik: Vladimir Alavanja

Fotografije: Narodni muzej Zadar

*Knjižica priča izrađena je u sklopu projekta "Obnova i turistička valorizacija kulturno povijesnog kompleksa Kneževe palače" sufinanciranog u sklopu operativnog programa "Regionalna konkurentnost".