Legendarni Caffe Florijan, na venecijanskim Prokurativama, otvoren je 1720., i najstarija je kavana na svijetu. Samo deset godina kasnije, 1730., Zadar je dobio svoju prvu kavanu, otvorenu na Gospodskom trgu (kasnije Narodni trg).
Tri godine kasnije, na istom je zadarskom trgu, na katu kuće broj 5, otvoren Casino Nobile, koji je uz društvene prostorije imao i kafeteriju.
U prizemlju kuće, tvorničar koj se bavio proizvodnjom likera, Antonio Cosmacendi, otvara 1860. godine, Caffe del Casino, ili popularnije zvanu - Kavanu Cosmacendi. Zajedno s Trgom, tvorila je mjesto, na kojem se nedjeljom nakon mise, okupljao otmjeniji dio građanstva, na podnevnom koncertu Gradske glazbe. Pariški putopisac Charles Yriarte, u Zadru je tada zapazio, i kasnije napisao kako su dame u Zadru odijenute prema posljednjoj europskoj modi.
Redoviti gostu u Caffe Radetzky, bio je gradski urar Giuseppe Trevisan. Oko njega se nezaustavljivo plela priča, kako iza svojeg identiteta skriva Louisa XVII, sina francuskog kralja Louisa XVI i kraljice Marije Antoinette. Uzbuđenje je s vremenom poprimilo takve razmjere, da je 1861. godine pokrenuta opsežna policijska istraga. Rezultat istrage je podeblji omot tajnih spisa u zadarskom Državnom arhivu, koji potvrđuju kako se radilo o još jednoj od brojnih takvih priča, koje su se u to doba širile svijetom. Zadar je u to doba imao veliki broj kavana, koje su bile mjesto izlazaka i susreta. Sredinom19. stoljeća smatralo se kako su upravo kavane bile prvi dokaz uljuđenosti nekoga grada. A zadarske kavane bile su nadaleko poznate, neke od njih i uširim srednjoeuropskim okvirima.
Izvor fotografija i teksta: Knjižica priča - ZABORAVLJENI ZADAR*
Autori:Ana Dobrović i Abdulah Seferović
Stručni suradnik: Vladimir Alavanja
Fotografije: Narodni muzej Zadar
*Knjižica priča izrađena je u sklopu projekta "Obnova i turistička valorizacija kulturno povijesnog kompleksa Kneževe palače" sufinanciranog u sklopu operativnog programa "Regionalna konkurentnost".
